Blog o nekretninama

Archive for the ‘Porez na Nekretninama’ Category

Linićev obračun s najbogatijima

Famozni porez na imovinu, koji bi trebao stupiti na snagu prvim danom iduće godine, izazvao je masovni strah kao nijedan fiskalni propis dosad. U tisku su se pojavili izračuni prema kojemu će građani godišnje morati plaćati i nekoliko desetaka tisuća kuna za velike stanove, vikendice ili drugi, treći, četvrti stan u vlasništvu. Prava je istina da u Ministarstvu financija još ne postoje izračuni. Porezne stope prema kojima će biti oporezovan prvi stan, drugi stan, treći stan… nisu poznate.

Razrađuju se modeli
Zna se samo načelo: porez će biti veći što je imovine više, osobito ako nije u funkciji. Imovina u funkciji je ona koja je prijavljena za neku gospodarsku djelatnost. Drugi ili svaki sljedeći stan, recimo, smatra se funkcionalnom imovinom ako je iznajmljen pa je najam prijavljen. U tom će slučaju porezna stopa na njega biti mala ili se uopće neće plaćati. “Većina građana koja ima jedan stan, plaćat će isto kao i dosad. Samo će od prvog siječnja, umjesto uplatnica za komunalnu naknadu, dobivati uplatnice na kojima piše da je riječ o porezu na neku vrstu imovine, stan, zemljište, halu ili slično“, kaže nam Ljubo Jurčić.

“U ovom trenutku nitko ne zna koliko će ljudi plaćati porez na imovinu. Da bi ga pravedno provodili, treba im od pet do deset godina da popišu, rasčiste vlasničke listove, opišu i procijene vrijednost imovine u Hrvatskoj“, dodaje Ljubo Jurčić. “Nisu se pripremili za tako velik korak i sve ostalo bi bilo apsolutno nepravedno. Međutim, da bi se takav porez trebao uvesti, trebao bi, ali ne po današnjim uvjetima. Malo je stručnjaka u našoj zemlji koji se bave tim složenim pitanjem“, objašnjava Ljubo Jurčić. Kaže da bi ovakvo uvođenje poreza na imovinu, kad ništa nije uređeno kako treba, bio uistinu socijalni udar na građane. “Ne vjerujem da će to Vlada napraviti“, kaže.

U susjednoj Sloveniji tisuću najimoćnijih građana posjeduje 50.000 nekretnina. Jurčić kaže da se teško može procijeniti koliko ih posjeduju naši moćnici. “Već od početka godine zamijenit ćemo komunalnu naknadu porezima na imovinu. Poruka je jasna: nije problem ta nova stopa jer neće biti veća od sadašnje komunalne naknade. Bit će određenih razlika, ako netko u centru grada ima staru i zapuštenu nekretninu, nije plaćao cijenu na imovinu nego na lokaciju, pa će možda sada imati manji porez. Za razliku od onih koji imaju moderne vile na periferiji koje imaju golemu vrijednost za koju će se morati plaćati odgovarajući porez“.

Stručnjaci se slažu da bi to trebao biti maksimum o ovoj krizi. “U krizi ne bih za obične građane dirao ništa više od pretvaranja postojećeg komunalnog doprinosa u taj porez“, kaže nam makroekonomist koji je htio ostati anoniman. Naime, Grad Rijeka je imala problem s državnom revizijom, koja je ustanovila nenamjensko trošenje komunalne naknade, i bila je u pravu. Ako je to porez, gradovi ga mogu trošiti na što god žele. Sada se ne smije uzimati od običnih građana, može samo od bogataša. Kod nas, procjenjuje se, tisuću bogataša ima 100.000 nekretnina, i njih treba žestoko opaliti porezom. Nastavlja se Otpori porezu već sad su golemi.

Glavni kratkoročni cilj ovoga zakona dodatno je punjenje proračuna. On će uprihoditi više novca zato što je jasno da će masa bogataša koji su dosad plaćali sitnu komunalnu naknadu morati plaćati, prema svemu sudeći, veliku poreznu stopu. Na primjer, ako bi se vila na Tuškancu, vrijedna milijun eura, oporezovala s jedan posto vrijednosti godišnje, porez bi, sa sadašnje komunalne naknade od nekoliko stotina kuna, skočio na 10.000 eura godišnje!

Brojni pojedinci, koji imaju puno stanova, a nije ih malo ni u političkoj nomenklaturi, npr. Domagoj Milošević ima 14 stanova i puno apartmana, godišnje će državi morati platiti desetke pa i stotine tisuća eura više jer je njegova imovina, prema zadnjoj procjeni, vrijedila više od 28 milijuna kuna. Srednjoročno i dugoročno, ovaj bi porez, međutim, trebao odigrati razvojnu funkciju. On će dovesti do dramatične promjene na hrvatskom tržištu i predstavljat će, vjerojatno, jedan od najrevolucionarnijih zakona u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas – ako ga nova Vlada bude imala snage razvijati.

Zakon, naime, želi natjerati banke, špekulante zemljištem i stanovima, na brzu rasprodaju imovine koja će im postati preskupa. Banke imaju mnogo neprodanih stanova ili onih koje su dobile na hipotekama, građevinske tvrtke godinama ne mogu prodati više od 16.000 stanova, i sve to umrtvljuje tržište nekretnina, koje onda paralizira prateće industrije jer je golema privredna grana, građevina, mrtva. Ovaj bi porez trebao dinamizirati i pojedince. Svi oni koju su posjedovali imovinu koja nije bila u nekoj poslovnoj funkciji, morat će i ozbiljno razmisliti  isplati li im se plaćati velike poreze na nju ili im je bolje daje prodaju pa s dobivenim novcem učine nešto korisno.

“Zbog najavljenog poreza na imovinu malo će se povećati prodaja nekretnina, a prodavat će ih oni koji će se uistinu naći u problemu“, rekla nam je Jasminka Biliškov, vlasnica Biliškov nekretnina. Isti je bio slučaj nedavno kad su banke vršile pritisak pa su oni koji prodaju više stanova jedan do dva davali ispod cijene da podmire dugove,a potom opet prodavali po početnim cijenama. Primjerice, ako su kvadrat prodavali za 2000 eura, spustili bi do 1500 eura po kvadratu.

Danas se najviše traže stanovi od 50 do 60 kvadrata, čija se cijena na tržištu kreće od 80.000 do 160.000 eura. Mladi parovi teško se u ovim vremenima odlučuju na kušnju i kredite pa uglavnom unajmljuju stanove. Upravo će porez na nekretnine regulirati najam stanova jer će ljudima koji posjeduju više nekretnina biti u interesu da ih iznajmljuju zbog poreznih olakšica. To je europski model kojem trebamo težiti. Dodaje kako su za najam najtraženiji stanovi od 35,40 kvadrata, odnosno najam za 2000 do 3000 kuna.

IZVOR: www.24sata.hr/24express

Oglasi

Kako će porez na imovinu plaćati stranci?

Ukoliko Vlada RH bude ustrajna u primjeni poreza na imovinu po uzoru na praksu u Europskoj Uniji, taj će porez morati plaćati i stranci koji ovdje posjeduju nekretnine, piše Jutarnji list. Na taj bi način pod udar hrvatskih poreznika mogli doći i slovenski vlasnici, koji u Hrvatskoj imaju oko 110.000 stanova, vikendica i kuća za odmor, navodi Jutarnji. Taj broj u javnost često iznose slovenski mediji, a obuhvaća uglavnom objekte u vlasništvu Slovenaca u Istri i na Kvarneru. Ipak, porez na imovinu neće po džepu udariti samo Slovence jer je Hrvatska u posljednjih 12 godina postala popularno odredište za kupnju nekretnina i ostalih stranaca, osobito Nijemaca, Austrijanaca i Talijana, ali i Britanaca. Ne može se sa sigurnošću reći koliko je točno objekata u Hrvatskoj u rukama stranaca. U veljači 2009. na snagu je stupila potpuna liberalizacija tržišta nekretnina u odnosu na državljane zemalja EU, pa se one slobodno mogu kupovati i prodavati, bez obzira na to je li vlasnik hrvatski državljanin ili stranac.

Sugovornici su za Jutarnji potvrdili se broj nekretnina u rukama stranaca danas u Hrvatskoj računa u desecima tisuća, a možda čak i u stotinama tisuća. “U EU su obično obveznici poreza na posjedovanje nekretnina rezidenti i nerezidenti, koji su vlasnici nekretnina u toj zemlji. Nema, dakle, posebnog tretmana u oporezivanju nekretnina za nerezidente”, rekla je za Jutarnji Marina Kesner Škreb iz Instituta za javne financije.

 

Izvor: www.poslovni.hr

Vikendaši poručuju vladi: Nismo vam mi ovce za šišanje

Nepravedno je da porez plaćaju oni koji su naslijedili djedovinu. Vikendaši uplašeni porezom na imovinu uputili su otvoreno pismo Vladi, Pantovčaku i Saboru tvrdeći da su diskriminirani te poručujući da nisu ovce za šišanje. Nepravedno je, kažu, da porez plaćaju oni koji su naslijedili djedovinu ili ulagali u gradnju ili kupnju vikendica, dok su oni koji su ulagali u štednju, zlato i dionice poreza oslobođeni.

Marljive građane sada ćete kazniti, jer im je imovina vidljiva. Bit će: Tko se nije skrio, magarac je bio, stoji u pismu koje potpisuje Hrvatska udruga vlasnika stanova i kuća za odmor. Više od 300.000 članova podsjeća Vladu da su platili poreze pri kupnji ili gradnji kuće, a da su neki u Domovinskom ratu, bez pomoći države, drugi put gradili vikendice i još jednom platili sve poreze.

Protestiraju vikendaši i što ih se izjednačava s građanima koji su stanove otkupili. “Te stanove sada prodaju po puno većim cijenama, a stekli su ih bez rada i nisu platili ni lipu poreza”, tvrde vikendaši. Lokalne ih zajednice cijede naplaćujući im veće naknade za odvoz smeća, račune za vodu tijekom cijele go-dine, a osim komunalne naknade plaćaju i porez na vikendice i boravišnu pristojbu kao i svaki drugi turist, po sedam kuna za svaki dan koji provedu u svojoj vikendici. Diskriminirani vlasnici kuća za odmor pozivaju stoga Vladu da proračun napuni efikasnijom uporabom državne imovine i aktiviranjem zapuštenih objekata.

Izvor: www.vecernjilist.hr

Oporezivanje nekretnina najviše će pogoditi Zadrane i Šibenčane, a najmanje Primorce, Istrijane i Zagrepčane

Ako Hrvatska sljedeće godine doista uvede porez na imovinu on će najviše udariti na kućni budžet stanovnika u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok će udar na džepove građana biti najslabiji u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Gradu Zagrebu. Za to postoje dva razloga: nekretnine u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji imaju najveću vrijednost u odnosu na godišnji dohodak tamošnjih stanovnika, a komunalna naknada najviša je u Zagrebu, PGŽ i Istri, pa će njezino ukidanje i uvođenje poreza na imovinu najmanje pogoditi stanovnike na tom području.

Pokazala je to analiza koju su porezni stručnjaci izradili za Ministarstvo financija krajem 2010. godine kad se također razmišljalo o uvođenju poreza na imovinu. U toj analizi došlo se do zaključka da je vrijednost stanova i pripadajućeg zemljišta u Hrvatskoj četiri puta veća od raspoloživog dohotka kućanstva, a najveći je nesrazmjer u Zadarskoj županiji gdje stanovi u prosjeku vrijede 6,3 raspoloživa osobna dohotka pojedinog kućanstva. Uz to vrijednost stanova i inače najviše odstupa pod dohotka kućanstva baš u županijama na Jadranu. To bi kućanstva u Šibensko-kninskoj županiji u prosjeku opteretilo s više od 1,7 tisuća kuna godišnje, u Zadarskoj županiji sa 1,5 tisuća kuna, a u Ličkoj županiji sa 1,4 tisuće kuna. U Primorsko-goranskoj županiji opterećenje bi bilo 700 kuna veće nego dosad, a otprilike isto bi u prosjeku više za porez na imovinu, u odnosu na komunalnu naknadu, plaćali u Zagrebu, dok bi u Istri porezno opterećenje kućanstvima odnijelo oko 500 kuna godišnje.

Po tom scenariju država bi od ukidanja tri nameta izgubila oko tri milijarde kuna, no s druge strane bi na novom porezu zaradila oko 7,3 milijarde kuna što bi godišnje značilo veće prihode od 4,3 milijarde kuna. I to samo na porezu što ga plaćaju građani. Kako Vlada planira uvesti i porezne olakšice, odnosno gotovo osloboditi plaćanja poreza na imovinu građane koji imaju samo jedan stan u kojem žive, onda bi prihod od poreza na imovinu kojeg bi plaćala kućanstva bio znatno manji. Uz ukidanje komunalne naknade, komunalnog doprinosa i poreza na kuće za odmor, te prosječnu olakšicu od 30 posto, porez na imovinu po stopi od jedan posto godišnje bi državi, odnosno lokalnim vlastima, donio 5,6 milijardi kuna, što je 2,6 milijardi kuna više nego što zaradi od tri naknade koje bi bile ukinute. Ako bi se uz to ukinuli i porez na nasljedstvo i darove, te lokalni dio poreza na promet, lokalne bi vlasti bile dvije milijarde kuna u plusu.

Manji prihodi
Lokalne vlasti u PGŽ-u bi se morale nositi desetak milijuna kuna manjim prihodima. A, tamošnje bi stanovništvo u tom slučaju plaćalo u prosjeku 29 kuna manje nego što plaća prema sadašnjim pravilima, dok bi ušteda u kućnim budžetima Istre bila i do 270 kuna godišnje. Ova računica pokazuje kakav bi prosječan efekt imao novi porez na kućanstva u Hrvatskoj, čiji bi se dohodak u prosjeku smanjio za 1,1 posto godišnje. No, za one obitelji koje u svome vlasništvu imaju samo stan u kojem žive novi porez vjerojatno ne bi donio ništa veće opterećenje od dosadašnjih naknada bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive. Većem opterećenju moraju se nadati oni koji imaju dvije ili više nekretnina, jer na drugu nekretninu neće više plaćati komunalnu naknadu po “kvadratu“, jednako kao i građani koji imaju tek stan u kojem žive, nego će im se porez obračunavati na vrijednost stana.

Uz to naknadu će plaćati i na zemljište, bilo poljoprivredno bilo građevinsko koje nije u funkciji. Problem koji postoje s katastrom i registrom poljoprivrednog zemljišta na kraju bi preskupim moglo učiniti taj porez koji bi, ako se također naplaćuje po stopi od jedan posto, na godišnjoj razini donio ukupno oko 330 milijuna kuna. Najveću korist od tog poreza mogla bi imati Osječko-baranjska županija. Kakvu god opciju Vlada izabere porezni obveznici u plaćanju poreza na imovinu postat će i banke i taj će porez, kako je najavio ministar financija, plaćati i na stanove i na poljoprivredno i građevinsko zemljište. No, kako dobar dio njezine imovine, a ukupna vrijednost joj se procjenjuje na 30 milijardi eura, nije u funkciji novi bi porez i samu državu mogao natjerati da počne odgovornije raspolagati svojom imovinom, praznim poslovnim prostorima, neobrađenim i neizgrađenim zemljištem. Nema prepreka. Što se tiče europskog zakonodavstva prepreka uvođenju novog poreza nema, jer imovinski porezi nisu predmet usklađivanja s Europskom unijom.

Europska praksa sugerira da stare članice jače oporezuju imovinu od novih pa tako u tranzicijskim zemljama porez na imovinu donosi vlastima prihod koji doseže između jedan i dva posto BDP-a, dok se u starim članicama taj udio kreće od jedan do pet posto. U Hrvatskoj se od nameta koji imaju obilježja imovinskih poreza godišnje prikupi 5,9 milijardi kuna, odnosno oko 1,7 posto BDP-a, stoje prosjek novih članica EU. No, država te poreze, kroz komunalne naknade, porez na promet nekretninama, darovanje i slično, prikupi tako što jednako oporezuje građane koji imaju tek jedan stan, kao i one koji ih imaju pet ili, primjerice, banke. Novi bi porez na imovinu to trebao promijeniti i donijeti lokalnim vlastima više novca, no država će pri tome morati biti jako oprezna i dobro pripremljena kako joj pod radarom ne bi opet ostali “prosječni“ građani koje je i dosad svaka promjena u poreznom sustavu najviše koštala.

Izvor. www.novilist.hr

Još jedan potez Linićevih škara – stiže i porez na neobrađeno zemljište

Slavko Linić, ministar financija već je najavio kako će od 1. siječnja 2013. godine uvesti i porez na neiskorišteno poljoprivredno zemljište, posebno aludirajući na banke koje su preko hipotekarnih kredita došle do takvih zemljišta, piše Slobodna Dalmacija.

Ako bi se zaista ostvarila ideja o oporezivanju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, tada bi se na udaru ovog zakona našle sve oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali to nije učinjeno.

Konačno, u dobrom dijelom Hrvatske, pogotovo u Dalmaciji, zemljišno-katastarske knjige nisu baš sređene, te bi na najvećem dijelu tih parcela bilo nemoguće i provesti oporezivanje takvog zemljišta. Ipak, čini se da kod Linića ne postoji namjera da se oporezuje cjelokupno neobrađeno poljoprivredno zemljište, nego samo ono koje je “podložno špekulaciji”, kao i da bi na udaru više mogle biti pravne osobe od fizičkih.

Izvor: www.business.hr

Hrvatima stiže šesti porez na nekretnine

Ministar financija Slavko Linić ne odustaje od namjere da ove godine predloži, a od iduće uvede, novi porez na imovinu. Smatram da je čovjek koji ima stan u Zagrebu i vikendicu na moru bogat čovjek – ponovio je ovih dana Linić. S tom će se izjavom složiti mnogi ekonomisti koji godinama upiru prst u činjenicu da više od 90% Hrvata živi u vlastitoj kući i stanu, a još k tome 180.000 obitelji ima vikendicu.

Prema njemačkim standardima, gdje u privatnim stanovima i kućama živi 30-40 posto višeg i srednjeg sloja, Hrvati su natprosječno bogati nekretninama, a takva je situacija i u bivšim komunističkim državama, gdje se vodila politika jeftinih i svima dostupnih nekretnina. Treba li na građane udariti porez nakon što su izmrcvareni dvadesetogodišnjim tranzicijskim razdobljem, čiji je rezultat bio četiri puta veći broj umirovljenika, dvostruko manje zaposlenih, dramatičan pad proizvodnje, ogromna porezna presija i potpuni gubitak srednjeg sloja?

Vladajući na to pitanje sada daju potvrdan odgovor, ni oporba nije daleko od toga da ih podrži, a mišljenja stručnjaka su različita. Ministar financija Slavko Linić ne odustaje od namjere da ove godine predloži, a od iduće uvede, novi porez na imovinu.

Bogati nekretninama
“Smatram da je čovjek koji ima stan u Zagrebu i vikendicu na moru bogat čovjek“, ponovio je ovih dana Linić. S tom će se izjavom složiti mnogi ekonomisti koji godinama upiru prst u činjenicu da više od 90% Hrvata živi u vlastitoj kući i stanu, a još k tome 180.000 obitelji ima vikendicu. Prema njemačkim standardima, gdje u privatnim stanovima i kućama živi 30-40 posto višeg i srednjeg sloja, Hrvati su natprosječno bogati nekretninama, a takva je situacija i u bivšim komunističkim državama, gdje se vodila politika jeftinih i svima dostupnih nekretnina.

Treba li na građane udariti porez nakon što su izmrcvareni dvadesetogodišnjim tranzicijskim razdobljem, čiji je rezultat bio četiri puta veći broj umirovljenika, dvostruko manje zaposlenih, dramatičan pad proizvodnje, ogromna porezna presija i potpuni gubitak srednjeg sloja? Vladajući na to pitanje sada daju potvrdan odgovor, ni oporba nije daleko od toga da ih podrži, a mišljenja stručnjaka su različita. Marina Kesner Škreb, analitičarka Instituta za javne financije, podsjeća da se nekretnine u nas već oporezuju s pet vrsta poreza: na kuće za odmor, na dohodak od najma nekretnina, na dohodak od prodaje nekretnina, na promet pri nasljeđivanju i darovanju i na promet u slučaju kupoprodaje nekretnina. Osim toga, na sve se nekretnine plaća komunalna naknada, koja i figurira kao neka vrsta poreza.

Ministarstvo financija još nije nikome dostavilo radnu verziju zakona, a u javnosti se vrti niz varijanti, od toga da se porez ne bi plaćao na nekretnine u kojima se živi do toga da bi sve nekretnine do 100.000 eura bile oslobođene poreza, a na vrijednost veću od te obračunavale bi se dvije porezne stope: s 0,5 posto oporezivale bi se dodatne nekretnine u vrijednosti od 100 do 200 tisuća eura, a s 1-2 posto vrijednost imovine veća od 200.000 eura. Bila bi i razlika služi li imovina za stanovanje, odmor, poslovanje, iznajmljivanje ili je neiskorištena.

Linić dodatno upire prstom u zemljište i lobije koji navodno blokiraju gospodarsku aktivnost i čekaju da im cijene narastu. Pokušavaju prodati. Sama najava uvođenja poreza uznemirila je građane pa agenti za nekretnine kažu daje sve više ponuda za prodaju, pogotovu na moru, no malo kupaca. No, tek kad se objave iznosi stopa kojima će se oporezivati nekretnine moguće je procijeniti koliko će novi porezni pritisak biti žešći.

Hrvatska ima jedan od najvećih PDV-a u Europi, jednako kao i jednu od najvećih stopa poreza na dohodak (40%, plus prirez), visoke socijalne doprinose pa bi veći porez na imovinu bio omča oko vrata. Mnogi godinama upiru prstom u činjenicu da 90% Hrvata živi u vlastitoj kući ili stanu, a još k tome 180.000 obitelji ima vikendicu.

Izvor : www.vecernji.hr

Kako izbjeći porez na nekretnine: tri modela

Razvod, darovanje djeci ili iznajmljivanje. Te tri stvari našem svijetu prve padaju na pamet kada je u pitanju novi porez na imovinu koji je najavila Vlada od 1. srpnja. Najzanimljivija imovina su nekretnine, budući da se procjenjuje kako 90 posto građana u zemlji ima neku nekretninu, a u Hrvatskoj je 2,2 milijuna stanova i oko 200.000 vikendica.

Još se točno ne zna koga će sve zahvatiti porez, hoće li “pasti” oni koji imaju više od jedne nekretnine ili svi koji imaju bilo kakvu nekretninu. Za sada se čini da je izvjesnija prva opcija, i to za nekretnine u kojima vlasnici ne stanuju i koje nisu u funkciji, te su neki već smislili kako bi porez možda mogli izbjeći, osobito ako im bude previsok. Koliki će porez biti, nezahvalno je špekulirati. U zemljama EU-a koje imaju ovakve poreze, najviša stopa je tri posto. To znači da bi porez godišnje za nekretninu vrijednu sto tisuća eura mogao iznositi 3000 eura.

Snalažljivi su se dosjetili mogućnosti da se drugu ili treću nekretninu prebaci na najbliže članove obitelji. Prepiše se druga nekretnina na djecu, provede se sve legalno i u zemljišniku i više nemaš dvije nego jednu nekretninu. Uz to, ako se daruju nekretnine najbližim članovima obitelji, nema ni pet posto poreza na promet nekretnina. Druga opcija je prijaviti prebivalište na adresi druge nekretnine – primjerice djeci stan u Splitu, a roditelji se prijave na adresi vikendice na otoku ili selu.

Ostaje i opcija razvoda, bračni par se razvede i podijeli imovinu tako da izbjegnu porez. No, sama prijava na adresi druge nekretnine ne mora značiti da ste porez izbjegli. Poreznici mogu tražiti dokaz da se nekretnina koristi za stalno stanovanje: plaćaju li se tijekom godine samo paušalni troškovi režija ili su režije povećane tijekom cijele godine, gdje su zaposleni vlasnici nekretnine i mogu li zaista putovati na posao svaki dan ako stvarno stalno stanuju u navedenoj kući i slično.

Treća opcija za izbjegavanje poreza jest iznajmljivanje: imate li dva stana u Splitu, znači, jedan u kojem živite i još jedan, onaj viška, stavit ćete ga u funkciju tako što ćete ga iznajmiti i prijaviti to poreznicima. U tom slučaju, primjerice, ako je mjesečna najamnina 1000 kuna, imate pravo na 30 posto odbitaka ili na neoporezivih 300 kuna, što znači da se porez plaća samo na 700 kuna najamnine.

Sadašnja propisana stopa poreza na dohodak je 12 posto te ukupni mjesečni porez i splitski prirez iznose 92,40 kuna za taj stan. Ako je suditi po svemu što se sada špekulira o novom porezu, moglo bi se dogoditi da takav legalno iznajmljen stan uopće ne dođe pod udar novog poreza na nekretnine ili, u najgorem slučaju, ako ga porez i zahvati, da bude blaže oporezivan nego prazni stanovi.

Zgrada nije u zemljišniku – ništa od nameta

Zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja u zemljišnim knjigama te 150.000 nelegalnih zgrada, upitno je uvođenje poreza na nekretnine. Iako još uvijek nije precizirano što će se oporezivati, hoće li to biti kuće u kojima se stanuje ili samo vikendice, stanovi, poljoprivredna ili građevinska zemljišta, pravni stručnjaci s kojima smo porazgovarali smatraju da bi Vlada morala naći pravedno rješenje kako oni slabijeg imovnog stanja ne bi plaćali porez na jedinu nekretninu u kojoj žive.

Tako bi trebalo naći neki model, poput utvrđivanja “viška“ stambenog prostora, kako je to već precizirano u poreznim olakšicama i oslobođenjima pri kupovanju prve nekretnine, koja služi za stanovanje.

Međutim, zbog neusklađenosti zemljišnoknjižnoga stanja sa stvarnim stanjem na terenu, kad su vlasnici nekretnina u pitanju, ne može se uvesti porez na nekretnine. Otvoreno je i pitanje što sa 150.000 nelegalnih zgrada koje nisu upisane u zemljišne knjige i čekaju postupak legalizacije, koji se može otegnuti unedogled.

Utvrđivanje vlasništva moguće je jedino iz vlasničkih listova, pa tako kao nezakonite i neustavne otpadaju mogućnosti utvrđivanja vlasnika preko HEP-ovih računa ili računa za komunalije, što je jedini način u slučajevima nelegalnih kuća kojima nema traga u katastru i zemljišniku. Međutim, korisnik usluge vode, struje, kanalizacije ne mora biti vlasnik nekretnine, pa mu se stoga porez ne može razrezati

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr