Blog o nekretninama

Posts tagged ‘parcele’

Poljoprivredno zemljište najtraženija roba na uspavanom tržištu nekretnina

Na otocima na poljoprivrednim zemljištima niču i vikendaška naselja, samo rijetki novi vlasnici zemlju misle i obrađivati

Dok se lome koplja oko novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, zemlja, osobito na otocima, jedina je tražena roba na ovoljetnom uspavanom tržištu nekretnina.

Kupci naivni?

Razloga je za to više, a najveći je što se za doslovno nekoliko eura po kvadratu mogu kupiti veće ili manje parcele udaljene od mora nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, s pogledom na pučinu ili ne, s nasadom ili bez njega, objašnjava vlasnik agencije za nekretnine iz Splita Slaven Zambata.

Točno se zna koliko koja pozicija vrijedi, pri čemu je bitno i da zemljište ima kolni prilaz, da je blizu struje i vode, a cijenu mu dižu i stare kamene kućice, pojate ili pastirske nastambe. Nikica Begonja iz Zadra, predsjednik grupacije prodavatelja nekretnina pri HGK, kaže da je među kupcima, nažalost, najmanje onih koji bi obrađivali zemlju.

– Poljoprivredna zemljišta, zbog rupa u zakonu i sporosti građevinske inspekcije, nakon kupnje pretvaraju se u divlje građevinske zone, a to su nove ekološke bombe jer se uz svaki bespravno podignut objekt iskopa i tzv. crna jama. Ljudi su danas pod pritiskom dugova, ovrha i otkaza prisiljeni prodavati vrijedne nekretnine budzašto, a spretni mešetari uspijevaju uvjeriti naivne kupce kako će se ta zemlja jednog dana prenamijeniti i tada će imati višestruko vrijedno građevno zemljište.

Mjerodavni zatvaraju oči

Jasminka Fišer Gavranović, vlasnica agencije za nekretnine iz Vodica, kaže da pod teretom dugova vrijednost poljoprivrednog zemljišta padne i na 1 do 2 €/m². Na nekim su otocima tako već nikla nova vikendaška naselja na poljoprivrednim zemljištima s prastarim kamp-kućicama ili odsluženim industrijskim kontejnerima. Na Hvaru se, ističe Zambata, na sjevernoj strani otoka, cijela uvala od 120.000 četvornih metara nudi već za 8 ili 9 €/m², na Braču, Šolti i Korčuli za 15 do 25, na Šipanu od 9 do 12, a na Jakljanu, primjerice, jednom od najljepših otoka, samo za 6 €/m². Kupci su najčešće iz Zagrebačke i Varaždinske županije, a u posljednje se vrijeme za poljoprivredna zemljišta zanimaju i mladi koji u drugom, trećem ili četvrtom koljenu vuku podrijetlo iz Dalmacije. Stranci ih, pak, kupuju preko tvrtke koje registriraju u nas jer ih, prema zakonu, mogu kupovati samo kao pravne osobe.

Begonja kaže da su na problem rasprodaje poljoprivrednih zemljišta uz more i divlju gradnju upozorili i na posljednjoj sjednici županijske komore jer je riječ o devastaciji u prostoru pred kojom svi zatvaraju oči, a zakonskom regulativom Ministarstvo graditeljstva moglo bi i trebalo u roku od 24 sata tome stati na kraj.

U vinorodnim zonama na Pelješcu kvadrat 5 do 10 eura

Cijena je poljoprivrednog zemljišta na Pelješcu, u blizini budućeg mosta, od 5 do 7 eura po kvadratu. Pokraj Janjine 50.000 kvadrata sa pet kamenih kuća prodaje se za 10 €/m², kod Trstenika atraktivan poluotok od 20.000 kvadrata po 20 €, a iznad Orebića, za zemljište od 200.000 četvornih metara, s pogledom na Korčulu, na kojemu se nalazi i stari razrušeni ljetnikovac od 300 kvadrata, vlasnik traži 10 €/m².

U unutrašnjosti otoka, primjerice, ispod Vidove gore na Braču, za neobrađeno zemljište traži se 2 €/m², za obrađene parcele s maslinicima i vinogradima od 5 do 15 €, a nude se i atraktivne uvale od 20.000 kvadrata s kamenom kućom uz more za 3 do 20 €/m². Na Šolti i Lastovu maslinici se cijene i po pet eura za metar, a neobrađeni vinogradi u poznatim vinorodnim zonama na Pelješcu za 5 do 10 €/m².

Komu i po kojem ključu državna zemlja?

Iako je javna rasprava o nacrtu prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu završena, bura se ne stišava. Još nije jasno kako će ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ekspresno staviti novih milijun hektara neobrađena zemljišta u optjecaj, kada ga trenutačno obrađujemo samo 1,2 mil. ha (1989. čak 3,2 mil. ha), ni prema kojem će se ključu u 50-godišnji zakup dijeliti državno poljoprivredno zemljište, a možda i privatno koje se ne obrađuje (jer su na njega predviđeni posebni porezi). Uvozimo čak 60% više hrane nego je izvozimo pa iz Jakovinina ambicioznog plana o novim hektarima, koji se očekuje na jesen, seljačke udruge iščitavaju pogodovanje većim privatnim subjektima nauštrb OPG-a. Kriteriji su, optužuju, nedorečeni. U prvom planu je gospodarski program koji će “veliki” puno bolje napisati a, kako bi se do ulaska u EU (inače nema poticaja) ubrzala dodjela zemljišta, nije određen ni maksimalni iznos hektara u zakupu. Stočari u nas najviše vape za zemljom i EU su do 2020. prioritet zbog nedostatka milijuna tona govedine na tržištu. Kakvi su u nedostatku ozbiljne poljoprivredne strategije hrvatski prioriteti, znat će se uskoro. (Jolanda Rak Šajn)

Izvor: www.večernjilist.hr

Oglasi