Blog o nekretninama

Posts tagged ‘prodaja stanova’

Linićev obračun s najbogatijima

Famozni porez na imovinu, koji bi trebao stupiti na snagu prvim danom iduće godine, izazvao je masovni strah kao nijedan fiskalni propis dosad. U tisku su se pojavili izračuni prema kojemu će građani godišnje morati plaćati i nekoliko desetaka tisuća kuna za velike stanove, vikendice ili drugi, treći, četvrti stan u vlasništvu. Prava je istina da u Ministarstvu financija još ne postoje izračuni. Porezne stope prema kojima će biti oporezovan prvi stan, drugi stan, treći stan… nisu poznate.

Razrađuju se modeli
Zna se samo načelo: porez će biti veći što je imovine više, osobito ako nije u funkciji. Imovina u funkciji je ona koja je prijavljena za neku gospodarsku djelatnost. Drugi ili svaki sljedeći stan, recimo, smatra se funkcionalnom imovinom ako je iznajmljen pa je najam prijavljen. U tom će slučaju porezna stopa na njega biti mala ili se uopće neće plaćati. “Većina građana koja ima jedan stan, plaćat će isto kao i dosad. Samo će od prvog siječnja, umjesto uplatnica za komunalnu naknadu, dobivati uplatnice na kojima piše da je riječ o porezu na neku vrstu imovine, stan, zemljište, halu ili slično“, kaže nam Ljubo Jurčić.

“U ovom trenutku nitko ne zna koliko će ljudi plaćati porez na imovinu. Da bi ga pravedno provodili, treba im od pet do deset godina da popišu, rasčiste vlasničke listove, opišu i procijene vrijednost imovine u Hrvatskoj“, dodaje Ljubo Jurčić. “Nisu se pripremili za tako velik korak i sve ostalo bi bilo apsolutno nepravedno. Međutim, da bi se takav porez trebao uvesti, trebao bi, ali ne po današnjim uvjetima. Malo je stručnjaka u našoj zemlji koji se bave tim složenim pitanjem“, objašnjava Ljubo Jurčić. Kaže da bi ovakvo uvođenje poreza na imovinu, kad ništa nije uređeno kako treba, bio uistinu socijalni udar na građane. “Ne vjerujem da će to Vlada napraviti“, kaže.

U susjednoj Sloveniji tisuću najimoćnijih građana posjeduje 50.000 nekretnina. Jurčić kaže da se teško može procijeniti koliko ih posjeduju naši moćnici. “Već od početka godine zamijenit ćemo komunalnu naknadu porezima na imovinu. Poruka je jasna: nije problem ta nova stopa jer neće biti veća od sadašnje komunalne naknade. Bit će određenih razlika, ako netko u centru grada ima staru i zapuštenu nekretninu, nije plaćao cijenu na imovinu nego na lokaciju, pa će možda sada imati manji porez. Za razliku od onih koji imaju moderne vile na periferiji koje imaju golemu vrijednost za koju će se morati plaćati odgovarajući porez“.

Stručnjaci se slažu da bi to trebao biti maksimum o ovoj krizi. “U krizi ne bih za obične građane dirao ništa više od pretvaranja postojećeg komunalnog doprinosa u taj porez“, kaže nam makroekonomist koji je htio ostati anoniman. Naime, Grad Rijeka je imala problem s državnom revizijom, koja je ustanovila nenamjensko trošenje komunalne naknade, i bila je u pravu. Ako je to porez, gradovi ga mogu trošiti na što god žele. Sada se ne smije uzimati od običnih građana, može samo od bogataša. Kod nas, procjenjuje se, tisuću bogataša ima 100.000 nekretnina, i njih treba žestoko opaliti porezom. Nastavlja se Otpori porezu već sad su golemi.

Glavni kratkoročni cilj ovoga zakona dodatno je punjenje proračuna. On će uprihoditi više novca zato što je jasno da će masa bogataša koji su dosad plaćali sitnu komunalnu naknadu morati plaćati, prema svemu sudeći, veliku poreznu stopu. Na primjer, ako bi se vila na Tuškancu, vrijedna milijun eura, oporezovala s jedan posto vrijednosti godišnje, porez bi, sa sadašnje komunalne naknade od nekoliko stotina kuna, skočio na 10.000 eura godišnje!

Brojni pojedinci, koji imaju puno stanova, a nije ih malo ni u političkoj nomenklaturi, npr. Domagoj Milošević ima 14 stanova i puno apartmana, godišnje će državi morati platiti desetke pa i stotine tisuća eura više jer je njegova imovina, prema zadnjoj procjeni, vrijedila više od 28 milijuna kuna. Srednjoročno i dugoročno, ovaj bi porez, međutim, trebao odigrati razvojnu funkciju. On će dovesti do dramatične promjene na hrvatskom tržištu i predstavljat će, vjerojatno, jedan od najrevolucionarnijih zakona u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas – ako ga nova Vlada bude imala snage razvijati.

Zakon, naime, želi natjerati banke, špekulante zemljištem i stanovima, na brzu rasprodaju imovine koja će im postati preskupa. Banke imaju mnogo neprodanih stanova ili onih koje su dobile na hipotekama, građevinske tvrtke godinama ne mogu prodati više od 16.000 stanova, i sve to umrtvljuje tržište nekretnina, koje onda paralizira prateće industrije jer je golema privredna grana, građevina, mrtva. Ovaj bi porez trebao dinamizirati i pojedince. Svi oni koju su posjedovali imovinu koja nije bila u nekoj poslovnoj funkciji, morat će i ozbiljno razmisliti  isplati li im se plaćati velike poreze na nju ili im je bolje daje prodaju pa s dobivenim novcem učine nešto korisno.

“Zbog najavljenog poreza na imovinu malo će se povećati prodaja nekretnina, a prodavat će ih oni koji će se uistinu naći u problemu“, rekla nam je Jasminka Biliškov, vlasnica Biliškov nekretnina. Isti je bio slučaj nedavno kad su banke vršile pritisak pa su oni koji prodaju više stanova jedan do dva davali ispod cijene da podmire dugove,a potom opet prodavali po početnim cijenama. Primjerice, ako su kvadrat prodavali za 2000 eura, spustili bi do 1500 eura po kvadratu.

Danas se najviše traže stanovi od 50 do 60 kvadrata, čija se cijena na tržištu kreće od 80.000 do 160.000 eura. Mladi parovi teško se u ovim vremenima odlučuju na kušnju i kredite pa uglavnom unajmljuju stanove. Upravo će porez na nekretnine regulirati najam stanova jer će ljudima koji posjeduju više nekretnina biti u interesu da ih iznajmljuju zbog poreznih olakšica. To je europski model kojem trebamo težiti. Dodaje kako su za najam najtraženiji stanovi od 35,40 kvadrata, odnosno najam za 2000 do 3000 kuna.

IZVOR: www.24sata.hr/24express

Oglasi

Nema više prodaje stanova bez energetskog certifikata

Sve nove zgrade u Hrvatskoj, za čiju gradnju ili uporabu će se dozvole izdavati nakon 31. ožujka, ove godine, morat će imati energetski certifikat, kazala je Margareta Zidar iz Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ na skupu ‘Energy Efficiency 2012.’.

 No sve zgrade javne namjene, veće od tisuću četvornih metara, morat će pribaviti taj certifikat već do kraja godine. U planu je da se ta obveza proširi s vremenom na one do 500 kvadrata, a na kraju i na one od 250. Za građane će ova obveza postati stvarnost nakon 1. srpnja iduće godina kada Hrvatska stupi u EU.

Prema europskim regulativama, na tržištu se neće moći naći ni jedna zgrada, kuća ili stan koji nemaju energetski certifikat. Za sada još ne postoji ovlašteni energetski certifikatori, no napravljen je pravilnik i algoritam prema kojem će se izračunavati kategorije potrošača.

‘Postoji 10 institucija koje će davati ovlasti certifikatorima. Uvjet da bi se tko bavio tim poslom je VSS tehničkog smjera, pet godina iskustva te položen ispit’, pojašnjava Zidar.

Za sada nije poznata cijena certifikacije, no Saša Marenjak s Fakulteta strojarstva i brodogradnje tvrdi da će ona ovisiti i o softveru koji će određivati koliko će vremena ovlašteni certifikator potrošiti na obradu jedne zgrade.

Postojat će dvije energetske zone, kontinentalna i mediteranska, te u svakoj po osam kategorija učinkovitosti raspona potrošnje od 15 do 250 kWh po kvadratu godišnje.

Izvor: www.poslovni.hr

Cijene nekretnina u Europi počele padati

Cijene nekretnina u Europi počinju lagano padati, a u Španjolskoj već tri godine zaredom drastično opada broj prodanih stanova, pokazuju statistički podaci iz nekoliko europskih zemalja.

Među najskupljim gradovima u Europi su London i Pariz. U Londonu se cijena četvornog metra stana vrti oko 10.000 funti, odnosno 11.800 eura, a u Parizu je krajem 2011. prosječna cijena četvornog metra prešla 7800 eura. U Francuskoj je tržište nekretnina dugo odolijevalo krizi, ali sada počinje lagani pad. U prvom tromjesečju ove godine cijene su pale za 0,6 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine. Iznimka je Pariz, gdje je potražnja veća od ponude zbog čega cijene rastu. Izvan Pariza, prosječna cijena četvornog metra u Francuskoj u prvom kvartalu ove godine u gradovima iznad 20.000 stanovnika iznosi 1850 eura. Najskuplje regije su Provence-Alpes-Cote d’Azur, Alsace i Rhone-Alpes, gdje su su prosječne cijene oko 2500 eura.

Španjolsko tržište u slobodnom padu

U Španjolskoj je tržište nekretnina u slobodnom padu. U siječnju ove godine prodaja stanova je pala za 26 posto, a u veljači za 31,8 posto, a kontinuirani pad traje već tri godine.Cijene su u posljednje dvije godine pale samo oko 15 posto, što bi moglo biti jedno od objašnjenja za slabu prodaju, jer oni rijeki koji bi mogli kupiti čekaju još veći pad cijena.Stopa teško naplativih kredita u Španjolskoj je u posljednje tri godine porasla za pet posto i banke su postale krajnje oprezne u odobravanju kredita. U vlasništvu banaka su deseci tisuća neprodanih stanova, a do vlasništva su došle nakon što su građevinski poduzetnici bankrotirali i nisu mogli vraćati kredite. U Britaniji lagani pad prodaje stanova je počeo nakon što je vlada ukinula porezne olakšice za kupnju prvog stana. I u Italiji je tržište nekretnina u krizi već treću godinu. Od početka ove godine cijene su prosječno pale za četiri posto, iako se cijene u velikim gradovima dobro drže, ali je prodaja pala za oko pet posto. U belgijskoj prijestolnici Bruxellesu, sjedištu većine europskih institucija, cijene su u posljednje tri godine stabilne – prosječna cijena četvornog metra u ožujku 2009. iznosila je 2427 eura, a u prosincu prošle godine 2424.